Kategorije
Uncategorized

ISTRAŽIMO ISTRU ZAJEDNO PT. 1.: SWOT analiza na primjeru Istarske županije

U jednoj od prijašnjih objava pisala sam o SWOT analizi u teoriji, a sada je došlo vrijeme da teoriju pretvorimo u praksu. U serijalu “Istražimo Istru zajedno”, upoznat ću vas s tim najvećim jadranskim poluotokom koji vas neće ostaviti ravnodušnima, stoga vam u nastavku donosim SWOT analizu na primjeru Istarske županije. Dolazi ljetna sezona pa nije na odmet upoznati se sa svim snagama, slabostima, prilikama i prijetnjama Istre!

Upoznajmo Istarsku županiju

Istarska županija najzapadnija je županija u Republici Hrvatskoj i najveći jadranski poluotok te se nalazi u sjevernoistočnom dijelu Jadrana. Županija ima povoljan geografski položaj te čini poveznicu Srednje Europe i Mediterana.

Okružena je morem s tri strane pa tako na sjeveru graniči sa Slovenijom, na istoku i jugu s Primorsko-goranskom županijom, a na zapadu s Italijom. Teritorijalno je podijeljena na 41 jedinicu lokalne samouprave, odnosno županiju čini 10 gradova i 31 općina koja ima sjedište u Pazinu.

Glavna karakteristika podneblja istarskog poluotoka sredozemna je klima. Sredozemna klima duž obale postupno se mijenja prema unutrašnjosti i prelazi u kontinentalnu klimu, zbog hladnog zraka koji struji s planina te zbog blizine Alpa.

Glavne karakteristike sredozemne klime su topla i suha ljeta, s prosječnim brojem od blizu 2.400 sunčanih sati godišnje. Zime su blage i ugodne, a snijeg je rijetkost u tom području.

Godišnji prosjek temperatura zraka duž sjevernog dijela obale iznosi oko 14°C, a na južnom području i otocima 16°C. Siječanj je najhladniji mjesec sa srednjom temperaturom uglavnom oko 6°C, dok su srpanj i kolovoz najtopliji, sa srednjom temperaturom oko 24°C. Temperatura mora najniža je u ožujku kada se kreće između 9 i 11° C, dok je najviša u kolovozu i iznosi 24°C.

SWOT analiza na primjeru Istarske županije

“SWOT analiza služi za sumiranje i strukturiranje podataka u četiri kategorije (S-snage, W-slabosti, O-povoljne prilike, odnosno mogućnosti i T-prijetnje) te prikazivanje u jednom izvještaju.”

Neke od glavnih prednosti za turizam Istarske županije su povoljan geografski položaj, prirodni i antropogeni resursi, očuvanost i raznolikost prirodnih resursa, brendiranje, očuvanost kulturne baštine te povezanost sa Slovenijom i Italijom, angažirano civilno društvo te multikulturalnost.

Sadašnje stanje u turizmu županije pokazuje brojne slabosti poput neodgovarajuće prometne infrastrukture te nedovoljne valorizacije kulturne baštine, neizgrađenog sustava gospodarenja otpadom, nedostatka tehnološke infrastrukture, sezonske oscilacije u korištenju infrastrukture i razvojnog pritiska na obalno područje te neodgovarajuće prometne infrastrukture za potrebe gospodarskog razvoja.

U županiji su prisutne i brojne prilike. U Istarskoj županiji to su razvoj prometne infrastrukture, produženje turističke sezone uvođenjem novih oblika turizma, povećanje turističkih kapaciteta, razvijenost turističkog gospodarstva, porast inozemnih ulaganja te razvijena poduzetnička infrastruktura.

Također, u županiji su prisutne i brojne prijetnje. Prijetnje s kojima se Istarska županija susreće su porast zagađenja Jadranskog mora, pritisak masovnog turizma, pritisak domaćeg i inozemnog kapitala na izgradnju obale, devastiranje kulturne baštine zbog pretjerane izgradnje te pandemija COVID-19.

More uz Istarsku obalu puno je algi, meduza i otpada.

U akvatoriju Istarske županije, točnije, u Limskom kanalu zabilježena je pojava cvjetanja toksičnih algi koje mogu nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje. To je samo dodatan razlog da se uspostavi sustavno praćenje kakvoće mora koje je prilagođeno području koje se promatra.

Cvjetanje Jadranskog mora pojava je koja je zabilježena još u 19. stoljeću, što znači da uzroci cvjetanja mora nisu samo antropogenog, već i prirodnog karaktera. U skladu s navedenim, “sanitarna kakvoća mora prati se sukladno Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama.” Kako bi se riješio problem zbrinjavanja otpada u Istarskoj županiji, razvijen je Sustav gospodarenja otpadom.

Možemo zaključiti kako Istarska županija raspolaže brojnim snagama i prilikama i kako se na njima treba temeljiti i razvijati turizam županije. Potrebno je iskoristiti sve prilike, izbjeći prijetnje te pronaći načine rješavanja slabosti.

Ukoliko vam se ova objava svidjela, javite mi! Za više, pratite daljnje objave i #istražimoIstruzajedno! 🙂

Dijana

2 replies on “ISTRAŽIMO ISTRU ZAJEDNO PT. 1.: SWOT analiza na primjeru Istarske županije”

Komentiraj