ISTRAŽIMO ISTRU ZAJEDNO PT. 2: Izbor ciljnog tržišta na primjeru Istarske županije

Ciljno tržište skupina je potrošača prema kojoj biste trebali usmjeriti svoje marketinške napore u cilju ispunjenja njihovih želja i potreba. Identifikacijom ciljnog tržišta smanjuje se mogućnost nepotrebnih troškova te se povećava mogućnost povrata uloženih sredstava.

Ciljno tržište odgovara na pitanja tko, gdje, zašto i kako. To je segmentacija tržišta koja se temelji na geografskim, demografskim, psihografskim i bihevioralnim čimbenicima. Kako bi se uspješno odgovorilo na temeljne potrebe ciljnog tržišta, nužno je odgovoriti na neka osnovna pitanja o kupcima, poput spola kupaca, starosti kupaca, njihovih interesa i potreba, prebivališta, zaposlenja, primanja i ostalih specifičnih informacija vezanih uz kupce.

U nastavku vam donosim izbor ciljnog tržišta na konkretnom primjeru Istarske županije.

Prema istraživanju Instituta za turizam TOMAS Ljeto 2017., zastupljenost gostiju srednje životne dobi u Istri u blagom je porastu. Tako prosječna dob turista u Istri iznosi 41 godinu. Većina turista, njih 54% srednje je životne dobi (30 do 49 godina), dok je 19% turista mlađe od 30 godina, a 27% turista je starije od 50 godina.

Dob turista u Istarskoj županiji

Turisti koji dolaze u Istru obrazovaniji su i imaju veća primanja, stoga je u 2017. godini udio turista s mjesečnim primanjima kućanstva koja su iznosila preko 3.000 eura bio 40%. U skladu s time, prosječna dnevna potrošnja po gostu u 2017. godini u Istri iznosila je 79 eura, od čega se 49% odnosilo na uslugu smještaja, 17% na uslugu hrane i pića izvan usluge smještaja, a 34% na ostale usluge poput trgovine, kulture, zabave, sporta i rekreacije, izleta, usluge prijevoza i ostalog.

Mjesečna primanja kućanstva u pozitivnoj su korelaciji sa stupnjem obrazovanja, odnosno turisti koji imaju veći stupanj obrazovanja imaju i veće mjesečne prihode kućanstva. Obrazovaniji turisti više su zainteresirani za sadržaje u destinaciji te su u skladu sa svojim primanjima, skloniji većoj potrošnji. Većina turista koji borave u Istri ima fakultetsko obrazovanje (38%), njih 35% visokoškolsko obrazovanje, dok 26,9% turista ima završenu srednju školu ili niže obrazovanje.

Stupanj obrazovanja turista u Istri

Zamjetan je blagi pad turista koji u Istru dolaze s obitelji. Njihov broj iznosi 37,8%. Broj turista koji u Istru dolaze u pratnji prijatelja i poznanika iznosi 9,8%, dok broj onih koji dolaze bez pratnje iznosi 4,3%. U 2017. godini nastupio je novi trend u dolasku turista u Istarsku županiju pa tako sve veći broj turista u Županiju dolazi u pratnji partnera, njih 48%.

Postotak dolazaka turista u Istru s obzirom na pratnju na putovanju

Glavni razlog dolaska turista u Istru su sunce i more uz blagi porast gastronomije i prirode, dok su ostali motivi dolaska manje zastupljeni. Kao ostali motivi izdvajaju se bavljenje sportom i rekreacijom, upoznavanje kulturnih znamenitosti i događanja, posjet rodbini i prijateljima te wellness. Slijede zdravstveni razlozi, ronjenje, kupovina, poslovne obveze, vjerski razlozi te ostali motivi.

Životni stil i demografija europskog stanovništva doživljava promjenu, motivi turista su raznoliki, turisti imaju sve manje vremena, stoga žele što više toga doživjeti tijekom putovanja, a raznolikost turističke ponude destinacija je u porastu.

S obzirom na blizinu emitivnih tržišta, prijevoz automobilom glavni je način dolaska turista na hrvatsku obalu gdje 78% turista u destinaciju dolazi tim prijevoznim sredstvom. Zračnim prijevozom dolazi 15% turista, a autobusnim prijevozom dolazi 4% turista. Iako je automobilski prijevoz glavni oblik dolaska u Istru bez obzira na pratnju na putovanju, najveći udio takvih dolazaka otpada na obiteljska putovanja (91%). Što se tiče dolazaka zrakoplovom ili autobusom, oni su najzastupljeniji kod onih gostiju koji u destinaciju dolaze bez pratnje ili s prijateljima.

Važnost interneta kao izvora informiranja je u porastu (44% u 2017. godini u odnosu na 30% u 2014. godini) te je postao glavni izvor informiranja, prijašnje iskustvo i dalje drži visoko mjesto, a društveni mediji postaju sve zastupljeniji kada je riječ o informiranju turista o destinaciji, dok su tiskani mediji najmanje zastupljeni kao izvor informiranja.

Gostima do 29 godina starosti internet je glavni izvor informacija (61%), također se oslanjaju na preporuke prijatelja/rodbine (28%), a manje na prijašnje iskustvo boravka u destinaciji (10%). Internet je glavni izvor informacija i gostima srednje životne dobi, točnije gostima od 30 do 49 godina starosti, dok je u dobnoj strukturi od 50 i više godina internet kao izvor informiranja drugi po redu, a više se oslanjaju na prijašnje iskustvo i na brošure, oglase i plakate.

Internet kao izvor informacija prema dobi turista

Hoteli, turistička naselja i kampovi doživjeli su rekonstrukciju koja je dovela do porasta cijene, međutim, ne i do zauzetosti kapaciteta. „Unatoč tome, kampovi i dalje rade s vrlo visokim stopama operativnog profita u ukupnom prihodu koji dosežu i 60%.“ Javlja se problem komercijalizacije kampova u Istri gdje gotovo tri četvrtine gostiju odredište bira na licu mjesta ili na osnovu prijašnjih iskustava.

Rast turističkog prometa u Istri na životu održava privatni smještaj kroz rast kapaciteta, dok se noćenja u svim ostalim oblicima smještaja u posljednje dvije godine smanjuju. Što se tiče sezonalnosti, ni tu nije ostvaren pomak, osim manjih pomaka u glavnoj ljetnoj sezoni koji su uvjetovanih eksternim faktorima poput pomicanja praznika i vremenskih uvjeta. Značajke hotela slabije su od prosjeka hrvatske obale, gdje su iznimka hoteli najviše kategorije koji ostvaruju visoke prodajne cijene, čemu doprinosi ponuda koja je u odnosu na potražnju za takvim objektima mala. U lancu turističke vrijednosti ostvareni su pomaci što se tiče cestovne dostupnosti i ponude hrane i pića.

„Kao glavni zadaci istarskog turizma ostaju poboljšanje turističke infrastrukture te razvoj proizvoda. Iako su za dugoročno održiv uspjeh potrebni kapitalni projekti turističke infrastrukture (golf tereni, tematski, zabavni i vodeni parkovi, suvremeni interpretacijski centri, sportski trening centri), postoji još veći prostor u softverskim i kapitalno manje zahtjevnim zahvatima kojima se u razmjerno kratkom roku može razviti nekoliko proizvoda (kratki odmori, touring/kultura i događaji).“

Ukoliko želiš saznati više o Istarskoj županiji, pročitaj objavu SWOT analiza na primjeru Istarske županije. 🙂